Kondicija spasilačkog psa

Pisanje ovog članka (objavljenom nedavno u glasilu HKS-a Moj pas) odlično se poklopilo s mojim nedavnim prisustvovanjem seminaru „Masaža sportskih pasa“ dr. vet. Deane Basar (iliti Deni koju toliko svi volimo) koja već dugi niz godina obavlja fizioterapiju konja i pasa i tu je zaista veliki autoritet. Neka moja prijašnja saznanja nadopunila su se novim informacijama jer za znanje o kondicijskoj pripremi nikad ne možete reći da je potpuno.

Foto: Astra by Bojan Lukovac
Astra by Bojan Lukovac

Kondicija spasilačkog psa

Naročito dolazi do izražaja u radu u šumi gdje pas istrčava znatno veće rute nego prilikom rada na, primjerice, ruševini. To, naravno, ne znači da pas koji radi samo na ruševini ne treba biti kondicioniran. Upravo suprotno: da bi se dobro i spretno kretao po ruševini, pas mora imati dobru kondiciju. Usto, nemojmo zaboraviti da većina vodiča radi oblajavanje prilikom pronalaska osobe. Ti laveži su ponekad prilično dugotrajni ako se vodič ne nalazi u blizini te, do njegova dolaska, pas ponekad laje i po nekoliko minuta što nije lako. Usput, tu su i atmosferske prilike: vrućina, hladnoća, tlak i sl.

Foto: Trudi by Darja Jakšić
Trudi by Darja Jaksic

S godinama, kako ljudska znanja rastu, tako se mijenjaju i saznanja o ovoj temi. Iako sam se godinama jako trudila održavati svog psa u dobroj fizičkoj kondiciji, na kraju ovog seminara mogla sam zaključiti samo jedno: koliko zapravo malo znam i koliko je još ogroman prostor za napredak. No, nije li to uvijek tako u svim domenama života? Stvar je samo u tome da budemo svjesni te činjenice i da dozvolimo sebi učiti dok god smo živi. U tom procesu trebamo nastojati dati sve od sebe radeći najbolje što znamo. Tako shvatite i ovaj moj članak: kao nipošto savršen i sadržajno bez prostora za dodatno poboljšanje te kao pokušaj da opišem što i kako sam radila sa svojim psom po pitanju kondicije i to najbolje što sam znala i umjela…

Foto: Canicross by Jasna Šen
Canicross by Jasna Šen

Natjecanja vs. akcije spašavanja

Često sam imala prilike čuti kako je natjecateljska kondicija spasilačkog psa jedno, a realno traženje u akciji nešto posve drugo. Radila sam i jedno i drugo. Puno sam se natjecala sa svojim psom no odlazila sam i u prave akcije. Neke akcije su trajale par sati, a neke cijeli dan. Uvjeravam vas: za sve mi je bio potreban pas s izvrsnom kondicijom. Naime, na ispitu se radi znatno većim intenzitetom u kraće vrijeme. Rijetko koji teren u šumi, ukoliko se radi o takvom ispitu, je potpuno ravan. Na teškim i brdovitim terenima ključnim se pokazala fizička sprema psa. Najteži takav slučaj koji pamtim je bilo jedno Svjetsko prvenstvo spasilačkih pasa u Samoboru gdje je u traženju u šumi prošlo svega 5 pasa od njih 45. Teren je bio ekstremno brdovit i oni psi koji su i našli skrivene osobe, ako nisu bili dobro kondicijski pripremljeni, jednostavno ih od umora nisu mogli oblajavati (lajanje troši prilične fizičke kapacitete). Što se akcija tiče, područja pretraživanja su veća te se i dulje pretražuje. No, tu pas ne radi toliko jakim intenzitetom jer je to nemoguće. Opet, potrebna mu je izdržljivost jer je traženje dugotrajnije. Bilo kako bilo, s obzirom na to da se niti u jednom slučaju ne radi o pretraživanju od par minuta, samo je jedan zaključak: kako god mi koristili svog spasilačkog psa, u sportu ili u pravim akcijama, taj pas kondicijski mora biti potpuno spreman.

Foto: Bojana i Lego by Hurtta
Bojana i Lego by Hurtta

Kako sam s Gunnom radila i natjecateljski dio i odlazila u akcije spašavanja, uvijek sam ju trebala u kondiciji. No, nemoguće je, u ljudskom ili životinjskom svijetu, biti na najvećem stupnju utreniranosti tijekom cijele godine. Stoga sam kao „top target“ najčešće (dvaput je moj krajnji cilj bio Mission Readiness Test tj. Test spremnosti za dobivanje najviše licence za svjetske ruševinske akcije, u studenom) imala kraj mjeseca lipnja kao vrijeme održavanja Svjetskog prvenstva (traženje u šumi) i prema tom periodu sam „štimala“ godišnji plan kondicijskih priprema.

Foto: Petra i Bix by Atletski klub Forca
Petra i Bix by Atletski klub Forca

Faktori koji utječu na efekte treninga

  1. intenzitet treninga
  2. učestalost i duljina treninga
  3. genetske predispozicije pojedinog psa ili pasmine

Generalno govoreći, 3 su glavna perioda radnog psa: onaj izvan sezone, prije sezone i u sezoni:

    1. Izvan sezone ili tzv. „detraining“ gdje je potrebno (većina efekata treniranja nestaje brzo nakon faze treninga, 4-8 tjedana nakon prestanka treniranja):
        • održavati barem približno istu težinu psa
        • vježbati u niskom intenzitetu jednom do dvaput tjedno (umjerene vježbe za zadržavanje mišićne izdržljivosti i snage)
        • relaksirati psa raznim igrama
        • nikada NE u potpunosti prestati trenirati (kardiovaskularni i respiratorni sustav – naglo pada aerobni kapacitet tj. opskrba kisikom)
        • povremeno napraviti trening s visokim očekivanjima u smislu fizičkog napora (npr. maksimalna brzina i snaga)

Srce

Nakon kratkog i intenzivnog rada, otkucaji srca mogu se i potrostručiti (kod hrtova npr. do 300 otkucaja u minuti). Ta se pojava smanjuje sve većom utreniranošću. Brz povratak na normalan broj otkucaja znak je dobrog treninga i dobre kondicije.

2. Prije sezone kad zapravo kreću jače kondicijske pripreme i o čemu najviše govori ovaj članak.
– 3 mjeseca prije najvećeg natjecanja (npr. Svjetsko)
– povećava se intenzitet i vrijeme treninga

3. U sezoni
– ukoliko postoji tjedni ritam utakmica (1 ili 2), one su same po sebi dovoljne da održe psa u kondiciji (na spasioce se odnosi samo kod iznimnih napora)

Foto: Gar by Darja Jakšić
Gar by Darja Jaksic

Metaboličke promjene

Tijekom fizičkog napora, mišići potrebuju energiju za kontrakcije. Ta energija dolazi od kemijske energije koja se potom „razbija“ i transformira u mehaničku pokrećući mišiće. Posljedica te transformacije je daleko od 100% iskoristivosti u radu – jako puno te kemijske energije gubi se u obliku toplinske energije koja se nakuplja u obliku topline u tijelu. Tako kod neutreniranog psa iskoristiva energija nikad ne prelazi 17% dok se preostalih 83% odnosi na toplinu. Zbog toga rektalna temperatura može narasti i do 42°C. Tijekom treninga, iskoristivost energije se povećava te se onih prvotnih 17% može povećati do 25 ili 27% pri čemu rektalna temperatura ne raste više onoliko kao na početku.

Foto: Alba by Run trek
Alba by Run trek

Pretreniranost

Pretreniranost je nesklad između opterećenja i mogućnosti organizma da prihvati ta opterećenja.  Simptomi mogu nestati za 1-2 tjedna (smanjenje očekivanja i treniranja, pravilna ishrana itd.).
Dva su oblika pretreniranosti:

odmor

 

Svaki trening ima 3 glavne faze koje moramo poštivati kako bi spriječili ozlijeđivanje psa.
1.      UVODNI DIO TJ. PRIPREMA

a. Zagrijavanje
Zagrijavanje ne traje dulje od 20-tak minuta i nije jakog intenziteta. Učinci zagrijavanja traju otprilike 20-ak minuta no treba uzeti u obzir da je to na optimalnoj vanjskoj temperaturi. Zagrijavanje možemo započeti i masažom ili odmah krenuti na donji sljedeći korak s kratkim zagrijavanjem mišića.

Kratko zagrijavanje mišića: širokim dlanom te velikim, srednje brzim, kružnim pokretima nekoliko puta prolazimo po tijelu psa (zamislimo si te pokrete poput onih kojima grijemo sebe tako da sami sebe zagrlimo i trljamo nastojeći se zagrijati) po velikim mišićnim skupinama. Nastavljamo zagrijavanjem u obliku hoda (cca 15 minuta) čime:

·         potičemo cirkulaciju
·         povećavamo aktivnost enzima i energiju metabolizma
·         povećavamo prokrvljenost i prijenos kisika

Hod možemo započeti običnom, kratkom šetnjom od 5 minuta gdje je pas slobodno pušten i kreće se  svojim vlastitim ritmom i tempom. Kako bi dalje kvalitetno odradili dio oko zagrijavanja, nakon tih prvih 5 slobodnih minuta, psa možemo staviti na povodnik i idućih 10 minuta brzo hodati. Zadnjih 5 minuta završimo s nekoliko kratkih šprinteva (npr. par naredbi za „okolo“).

b. Istezanje prilikom čega treba imati na umu da se istežu isključivo zagrijani mišići!

2.      SREDIŠNJI DIO

3.      ZAVRŠNI DIO TJ. KRAJ

 Istezanje.

Hlađenje tj. smirivanje koje traje sve do povratka svih fizioloških funkcija u normalu, a za koje je dovoljan lagani hod. Hlađenje, dodatno, možemo završiti i masažom prilikom čega imajmo na umu da će masaža kod hlađenja potpuno drugačije izgledati od masaže za zagrijavanje jer su ciljevi posve različiti.

U cijeloj priči oko treninga, ne zaboravimo na ulogu hrane koja je od velike važnosti…

Uloga hrane pri radu na visokim temperaturama

Optimalna temperatura za vrijeme rada je 20°C što se smatra svojevrsnom termalnom neutralnom zonom. Već pri temperaturi od 25°C za psa nastaje vrućina. Kako se i samim radom i metaboličkim procesima povisuje tjelesna temperatura, sve to zbrojeno zajedno s vanjskom temperaturom, utječe na mogućnost pregrijavanja psa. Tijekom većih fizičkih napora, prehrana treba biti visoko kalorična, lako probavljiva i podijeljena u više manjih obroka. Glavni obrok treba uslijediti 1-2 sata nakon najvećeg napora u danu.

temperatura

Foto: Darja Jakšić
plivanje by Darja Jaksic

Uloga hrane pri radu na niskim temperaturama

Dobro prehranjivan pas dobro će raditi bez problema i na temperaturama do -30°C. Pravilo prehrane jednako je kao i kod rada na visokim temperaturama s time da tijelo treba dosta pojačaniju prehranu na niskim temperaturama jer se puno energije koristi za očuvanje topline. Primjerice, usporedimo li isti fizički rad u trajanju od sat vremena na -20°C i +2°C dolazimo do sasvim drugačijih potreba za energijom: rad na -20°C u odnosu na onaj na +2°C udvostručava potrebe psa za energijom.

potrebe_energija

Foto: Rea by Bojan Lukovac
Rea by Bojan Lukovac

Za kraj i lakše snalaženje, donosim tablični prikaz kondicijskog plana kakav sam svojevremeno provodila s Gunnom:

 KONDICIJSKI PLAN

 TRAJANJE

 

 VRSTA VJEŽBE TJ. SREDIŠNJI DIO TRENINGA

(svaka vježba tj. trening započinje s uvodnim dijelom tj. pripremom i završava završnim tj. krajem koji su gore detaljno opisani)

 NAČIN VJEŽBANJA  DODATNO POJAŠNJENJE SREDIŠNJEG DIJELA
 

 

 

 

 

1. mjesec do mjesec i pol

 

hodanje (4 x tjedno) 7-8  km pri brzini 4-5 km/h  

 

za poboljšanje kardiovaskularnog sustava

plivanje (2 x tjedno) →

ili, ukoliko se radi o hladnom dijelu sezone i nemate mogućnost plivanja

5-6 x 2 minute

 

 

 

 

trčanje 5-8 km (postupno povećavati tijekom  mjeseca) u laganom kasu s nekoliko izmjena (na cca svakih 1000m) od 100-tinjak metara gdje pas galopira punom snagom
 

 

 

 

2. mjesec

 

razvijanje snage (2 x tjedno)

prvi trening u tjednu: 3-4 x s pasivnim odmorom od 1 minute: trčanje kroz serije nisko postavljenih hopova

drugi trening u tjednu: 3-4 x s pasivnim odmorom od 1 minute: trčanje uzbrdo 50-100m

Razvijanje snage (anaerobni trening) uz pasivni odmor
razvijanje izdržljivosti (3 x tjedno) prvi trening u tjednu: 3 x 200m pri max. brzini s aktivnim odmorom (hod) od 2-4 minute Razvijanje izdržljivosti

Anaerobni (stvaranje eksplozivnosti – podrazumijeva kratkotrajne ali vrlo intenzivne napore)

Mišići iskorištavaju pohranjenu energiju ograničenog kapaciteta: omogućavaju rad u trajanju 10–15 sec. (razdaljina se postepeno povećava kroz 3-4 tjedna kada treba početi s pasivnim odmorom).

drugi trening u tjednu: relativno duga udaljenost (cca 10km do kojih dolazimo postepeno) bez prekida pri istoj brzini

treći trening u tjednu: 3-5 minuta intenzivnog trčanja i isto toliko odmora (pustiti psa slobodnim) ili hoda

Razvijanje izdržljivosti

Aerobni (izdržljivost na duge staze)

 

 

 

 

3. mjesec

 

razvijanje snage (2 x tjedno)

prvi trening u tjednu: 3-4 x s pasivnim odmorom od 1 minute: trčanje kroz serije nisko postavljenih hopova

drugi trening u tjednu: 3-4 x intenzivnih 300m s pasivnim odmorom od 1 minute

 
 

razvijanje izdržljivosti (3 x tjedno)

prvi trening u tjednu: 3-5 minuta pri max. brzini s pasivnim odmorom od 2-4 minute

drugi trening u tjednu: relativno duga udaljenost (cca 10km do kojih dolazimo postepeno) bez prekida pri istoj brzini

treći trening u tjednu: 3-5 minuta intenzivnog trčanja s pasivnim odmorom od 2-4 minute

Aktivni odmor prelazi u pasivni
 

 

održavanje postojeće kondicije

 

razvijanje brzine (1 x tjedno) intenzivno brzo trčanje na 100m u ravnoj liniji (blokovi od 6-10 minuta) s aktivnim odmorom (hod) od 2 minute
razvijanje snage (1 x tjedno) trčanje 3-4 x 300-tinjak metara s pasivnim odmorom od 4-5 minuta
 

razvijanje izdržljivosti (2-3 x tjedno)

prvi trening u tjednu: 3-5 minuta pri max. brzini pa isto toliko hodanja ili lakše vježbe

drugi trening u tjednu: relativno duga udaljenost bez prekida pri istoj brzini

 
izvan sezone vježbe niskog intenziteta (1-2 x tjedno) umjerene vježbe za zadržavanje mišićne izdržljivosti i snage
jednom u 10 dana napraviti visoko-kvalitetni trening vježbe visokog intenziteta

Na kraju bih se htjela zahvaliti dr. vet. Deani Basar koja mi je svojim stručnim savjetima pomogla da dio članka o hrani i masaži bude na mjestu, natuknula mi par dobrih smjernica za bolju razumljivost svima i velikodušno, u svom pretrpanom rasporedu, darovala za to svoje vrijeme.

Također, veliko hvala autorima svih ovih divnih fotografija koje su uljepšale ovaj članak i učinile ga boljim.

Foto: Hurtta
by Hurtta

Pomoćna literatura:

  • Royal Canin: Optimising the performance of the working dog
  • Royal Canin: Practical Guide for Sporting & Working dogs
  • Kineziološki fakultet: Priručnik za sportske trenere